24. Feb 2022.

Foča, popodne 24. decembra 1992. godine

Foča, popodne 24. decembra 1992. godine Visok, tamnokos muškarac mračnog pogleda, sa oznakom vojne policije VRS-a na desnom ramenu, brzim korakom prolazi glavnom gradskom ulicom. Sa njim dvije djevojke. Gole. Na gole grudi pritišću smotuljke odjeće. Vojnik lijevom rukom drži jednu od njih za kosu, u desnoj mu pogolem nož. Druga djevojka hoda ispred njih, iz razbijenog nosa i posjektine iznad desnog oka krv joj se sliva niz lice i kapa na asfalt. “Brže, majku vam jebem kurvanjsku,” urla Radomir Kovač zvani Klamfa. “Jebaću vam majku, ima da vas zakoljem i bacim u Drinu!”

Fočanski dani
“Udario me drškom noža u glavu, odmah mi je skočila velika čvoruga. Bila sam posve iscrpljena, prestravljena, noge me moje nisu mogle držati. Sva me snaga napustila”, ispričaće jedna od djevojaka 17 godina kasnije u svom svjedočenju pred sudijama Tribunala u Hagu. Imala je 22 godine kada su je srpski vojnici odveli iz kuće u jednom od bošnjačkih sela u okolini Foče zajedno sa stotinama drugih djevojaka i žena koje će završiti u nekom od nekoliko logora za silovanje.
“Doveo nas je na ušće Ćehotine u Drinu. Ja sam ga samo gledala, ali nisam mogla dalje. U sebi sam mislila “Mene nećeš živu zaklati”. Kako je Drina bila nadošla, mislila sam baciću se u rijeku ali neću mu dati da me kolje”, govorila je djevojka, danas svjedokinja pod pseudonimom FSW-75. U zadnji čas Kovač je odustao od svog nauma nakon što je pristigao njegov drug Jagoš Kostić i prenio mu da su neki Crnogorci ponudili po 500 maraka za cure. Isplativije ih je bilo prodati nego zaklati.
Kovač ponovo provodi djevojke, premlaćene, krvave i gole, kroz centar Foče. Prolaze kraj zgrade opštine. Gužva je, idu ljudi za svojim poslom. Neki prolaze bez riječi, neki gledaju, prilaze, pozdravljaju se sa Kovačem prisno, upiru u djevojke, smiju se njihovoj golotinji. Niko, ama baš niko ni prstom ne mrda da im pomogne.
Nikom od tih ljudi u centru Foče vjerovatno nije bilo ni u primisli da bi jadnim curama trebalo pomoći. Jer, u novoj realnosti Republike Srpske, Bošnjaci su bili dehumanizirani do te mjere da je opšti konsenzus bio da zaslužuju šta god da im se događa, bez obzira o kakvim strahotama se radilo. U toj novoj realnosti nije bilo mjesta empatiji za narod poistovjećen sa virusom, “inferiornim genetskim materijalom koji izjeda zdravo tkivo srpskog nacionalnog bića”.
Izgradnja te nove realnosti predstavljala je ključni preduslov za implementaciju strategije “razdvajanja naroda” koju su razvili Radovan Karadžić i vođstvo Srpske demokratske stranke u okviru plana za ostvarenje krajnjeg političkog cilja – stvaranje etnički homogene srpske države zapadno od Drine.
Sve vesti

AKTUELNO

Kulturni centar Rex 30.5.2023. - 30.5.2023.

Predstavljanje programa Letnje škole kao škole Priština, 2023

Kulturni centar Rex i Stacion - Centar za savremenu umetnost Priština sa zadovoljstvom vas pozivaju na predstavljanje osmog izdanja Letnje škole kao škole, čiji će se program odvijati od 7. do 20. avgusta 2023. godine.
Fb stranica Kulturni centar REx 24.1.2023. - 31.3.2023.

Zajedničko čitanje; Kako ne videti „lopova usred belog dana“?

Zajedničko čitanje i komentarisanje knjige Slavoja Žižeka „Kao lopov usred belog dana“.
Kulturni centar Rex (Zoom) 22.12.2022. - 22.12.2022.

Kako napisati istoriju novomedijskih praksi u REXu?

Razgovor je pokušaj da se specifična lokalna i lična sećanja i iskustva vezana za novomedijske prakse i produkcije u KC Rex, početno imenuju i prevode - onoliko koliko je to moguće - u globalokalni žargon novomedijsko-kulturne eksplozije pa i implozije dvehiljaditih...

Svi aktuelni događaji