12. Oct 2020.

Prekinuti ćutanje o napadu na Dubrovnik

Ratni zločini ne zastarijevaju i Crna Gora će morati da se suoči sa posljedicama napada na Dubrovnik, u čemu bi značajnu ulogu mogla da ima nova vladajuća većina

Dubrovnik tokom napada 1991., Foto: Screenshot

Autor: Željka Vučinić

Ratni zločini ne zastarijevaju i Crna Gora će morati da se suoči sa posljedicama napada na Dubrovnik, u čemu bi značajnu ulogu mogla da ima nova vladajuća većina, ocijenili su sagovornici “Vijesti”.

Smatraju da će i u državnom tužilaštvu morati doći do promjena, koje bi trebalo da dovedu i do temeljnog istraživanja i otkrivanja odgovornih za zločine izvršene prilikom opsade Dubrovnika i okupacije njegovog zaleđa.

 

Prije 29 godina, 1. oktobra 1991, pripadnici Jugoslovenske narodne armije (JNA) i crnogorski rezervisti počeli su napad na Dubrovnik sa teritorije Crne Gore i BiH, koji je rezultirao velikim brojem žrtava i materijalnih razaranja.

Dio intelektualaca, novinara i javnih ličnosti, koji su bili okupljeni uglavnom oko Liberalnog saveza Slavka Perovića i Socijaldemokratske partije zahtijevali su prekid rata i za agresiju optuživali režim Slobodana Miloševića i tadašnju crnogorsku vlast.

Za ratne zločine izvršene prilikom napada na Dubrovnik osuđeni su samo bivši general JNA, Pavle Strugar, i njemu podređeni komandant Miodrag Jokić, i to pred međunarodnim sudom – Haškim tribunalom. U Crnoj Gori do danas nije pokrenut nijedan krivični postupak zbog ratnih zločina izvršenih prilikom opsade Dubrovnika.

foto: Screenshot

Milo Đukanović koji je ratne ‘91 godine bio premijer Crne Gore, 2000. godine u svojstvu predsjednika Crne Gore je u Cavtatu izrazio žaljenje zbog događaja u Dubrovniku. Hrvatski predsjednik Stipe Mesić i Đukanović saglasili su se tada da treba utvrditi individualnu odgovornost za ratne zločine. Međutim, bez odgovora su ostala pitanja ko je iz Crne Gore činio ratne zločine, a ko je naredio. Zvanično objašnjenje vlasti Crne Gore je da tada nisu imali nikakvu nadležnost tokom napada na Dubrovnik, te da je sve koordinirano i naređivano iz političkog i vojnog vrha u Beogradu.

Medijski koordinator u Centru za suočavanje s prošlošću u Hrvatskoj “Documenta”, Eugen Jakovčić, za “Vijesti” je kazao da je tog 1. oktobra, prije šest sati izjutra, “nadiranjem JNA, rezervista i srpskocrnogorskih formacija iz smjera Crne Gore i BiH, počeo opšti napad na krajnji jug Hrvatske i Dubrovnik, s kopna, vazduha i s mora”.

“Prve su granate pale na područje naselja Bosanka na Srđu i na Mokošicu. Već nakon nekoliko sati vojni avioni raketirali su trafostanicu u Komolcu pa je Dubrovnik ostao bez struje i vode, a potom i tadašnji Centar za uzbunjivanje i obavještavanje te telekomunikacijski repetitor na Srđu”, kazao je Jakovčić.

foto: Screenshot

On je podsjetio da su građani Dubrovnika 240 dana živjeli u kopnenoj i pomorskoj blokadi, 138 dana bez struje i vode, a više od četiri mjeseca proveli u skloništima.

“Na području Konavala, Župe Dubrovačke i primorja u blizini Dubrovnika, snage JNA uništavale su selo za selom, rušeći, pljačkajući i paleći civilne objekte. Dio stanovništva izbjegao je u Dubrovnik, sjevernu Dalmaciju i na otoke, a u selima su ostali uglavnom stariji mještani od kojih su mnogi ubijeni ili odvedeni u logore JNA u Morinju u Crnoj Gori ili u Bileći u BIH”.

Jakovčić je kazao da je od posljedica rata na dubrovačkom području stradalo 116 civila, poginulo 194 hrvatskih branitelja i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore. Istakao je da su 443 osobe bile zatočene u logorima Morinj i Bileća, prognano 33 hiljade osoba i uništen 2.071 stambeni objekat.

Jakovčić je rekao da će u Podgorici uskoro biti otvoren Informaciono- dokumentacioni centar koji će prikupljati svu građu i dokumente u vezi sa počinjenim ratnim zločinima od vojnih i policijskih formacija Crne Gore što, kako je kazao, predstavlja jedinstvenu priliku da Crna Gora krene odlučnije u istinsko suočavanje s prošlošću:

“To je i prilika za novu Vladu u Podgorici da podstakne Državno tužilaštvo da se odlučnije pozabavi istraživanjem ratnih zločina počinjenih na području Dubrovnika 1991”.

foto: Screenshot

Koordinatorka programa za Ljudska prava u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Tamara Milaš, ocijenila je da se pitanje ratnih zločina sa kojima je direktno ili posredno imala veze crnogorska vlast, sistemski potiskivalo a jedna od posljedica je izostanak utvrđivanja odgovornosti.

"U Crnoj Gori su, donekle, shvaćene razmjere greške i tragedije u dubljem društvenom smislu, ali nije došlo do krivičnog gonjenja onih koji su najodgovorniji za ovaj zločin, pred crnogorskim nadležnim institucijama. Dodatno, ne samo da nije nikada utvrđena ni komandna ni politička odgovornost, nego ti procesi nijesu institucionalno ni pokrenuti“, kazala je Milaš.

Ona je istakla da je tu opterećenje predstavljala činjenica da su u, do skoro vladajućem DPS-u, ili bliski tim strukturama, još neki od onih koji su vodili takozvani “rat za mir” u različitim oblicima.

"Taj pristup je doveo do toga da je ta najsramnija stranica u crnogorskoj istoriji, i danas skrivana od naših osnovaca, srednjoškolaca, ali i studenata, jer oni u formalnom obrazovnom sistemu nemaju kredibilne činjenice, već poricanje novije crnogorske ratne prošlosti“.

Milaš je kazala da je CGO u tom kontekstu uputio inicijativu Ministarstvu prosvjete da se pristupi promjeni tog koncepta učenja o tom periodu crnogorske istorije.

Tamara MilašTamara Milašfoto: CGO

"Važno bi bilo da nova vladajuća većina ima na umu da se sam proces evropskih integracija neće moći izvesti do kraja, dok se procesi za ratne zločine, koji ne zastarijevaju, ne dovedu na nivo na kome je moguće utvrditi krivičnu odgovornost i uspostaviti kulturu sjećanja“,kazala je Milaš.

To je, kako je ocijenila, i obaveza Tužilaštva preuzeta donošenjem Strategije o istraživanju ratnih zločina, koja je usvojena u maju 2015. godine upravo kao jedno od mjerila u okviru pregovaračkog poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava.

Direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević kazala je da državno tužilaštvo u Crnoj Gori nije bilo spremno da se temeljno bavi ratnim zločinima i kad su svi dokazi bili u Crnoj Gori, a kamoli da insistira na saradnji sa Hrvatskom oko istrage zločina sa Dubrovačkog ratišta.

"Činjenica da je za glavnog specijalnog tužioca izabran čovjek koji je vršio vlast na okupiranoj hrvatskoj teritoriji, jasno je ukazivalo da od istrage zločina na tom području neće biti ništa“, kazala je Gorjanc Prelević.

Tea Gorjanc PrelevićTea Gorjanc Prelevićfoto: Boris Pejović

Ona je istakla da protok vremena - skoro tri decenije od zločina - naravno da ne obećava, „ali je bar za utjehu to da ratni zločini ne zastarijevaju i da će i u državnom tužilaštvu morati da dođe do promjena, koje bi trebalo da dovedu i do temeljnog istraživanja i otkrivanja odgovornih za zločine izvršene prilikom opsade Dubrovnika i okupacije njegovog zaleđa“.

Vujović: DPS postrojavao vojsku po ratištima

Generalni sekretar SDP-a Ivan Vujović ocijenio je da je napad na Dubrovnik jedna je od najvećih istorijskih sramota Crne Gore.

“SDP je ponosan na to što je uz Liberalni savez Crne Gore (LSCG) i ostale antiratne snage tada bio na pravoj strani istorije čuvajući luču za novo vrijeme nezavisne i evropske Crne Gore. To je bila jedna od ključnih operacija velikosrpske politike u razbijanju Jugoslavije nakon koje su slijedile i druga stratišta ubijanja Vukovara, višegodišnjeg “raspamećivanja” Sarajeva, etničkog čišćenja i mnogih drugih zlodjela”, rekao je Vujović za “Vijesti”.

Dodaje da je tadašnja DPS vlast, kao marionetska ispostava Beograda, i njeno rukovodstvo “zajedno sa Amfilohijem Radovićem orkestriralo tu politiku i čak postrojavalo vojsku po dubrovačkom i drugim ratištima”.

“Ono što nam se čini poraznim je da su danas u Crnoj Gori, skoro tri decenije nakon ove operacije, i dalje žive i nikad vitalnije političke snage koje se još nijesu odrekle velikodržavne politike i njenog nasljeđa, što se nekako permanentno želi relativizovati i staviti pod tepih. Zbog nesuočavanja sa ratnom prošlošću, za što odgovornost snosi DPS upravo zbog njihovog učešća u svemu tome, danas nam se i dešava da se za ključne protagoniste crnogorske političke alternative nameću snage koje i dalje veličaju Ratka Mladića i Radovana Karadžića. I to još uz blagoslov vrha SPC u Crnoj Gori koji i tokom operacije Dubrovnik i danas vodi istu politiku i koji nikada nije izrazio kajanje zbog svoje uloge devedesetih godina prošlog vijeka”, kazao je Vujović.

Izvor: vijesti.me

Sve vesti

AKTUELNO

Online - livelab.app 19.4.2021.

Ćitajuća grupa - Nije to taj kamen Sizife

Karakteristike distopijske literature, poput bezizlaza, paradoksa, apsurda i drugih obeshrabrujućih ali i na otpor motivišućih temata, čini se da su danas postale deo naše svakodnevnice. Razlike izmedju fikcije i realnosti sve su manje, a još samo poneki futuristički koncept nije ostvaren ili realno moguć.
Kulturni centar Rex 1.4.2021. - 15.12.2021.

NEZAVERENI u L.A. i BG / dekonstrukcija teorija zavere i lažnih vesti

Tokom ove godine Kulturni centar Rex će, uz pomoć gostiju iz SAD kao i konsultanata i saradnika iz SAD i Srbije, istraživati fenomene teorija zavere i lažnih vesti sa različitih teorijskih i praktičnih-aktivističkih tačaka gledanja i u različitim profesionalnim, medijskim i aktivističkim poljima.
Kulturni centar Rex 13.1.2021. - 10.6.2021.

Čitajuća grupa Dobar loš z(n)ao: „ŠTA DA SE RADI?“

Nakon čitanja i diskutovanja romana „Očevi i deca“ I. Turgenjeva, čitajuća grupa „Dobar, loš, z(n)ao“ počinje zajedničko čitanje i komentarisanje nekada nadaleko čuvenog i uticajnog a danas skoro zaboravljenog romana Nikolaja Černiševskog „Šta da se radi?“. Roman je pisan 1862-3. godine, tokom boravka Černiševskog u zatvoru, i kao odgovor na „Očeve i decu“. Zakratko je, zahvaljujući piščevoj dovitljivosti u predstavljanju problema emancipacije izmakao cenzuri, da bi ubrzo, svega nedelju dana nakon izlaska iz štampe, bio zabranjen a autor je prognan na 20 godina u Sibir zbog prethodnog političkog delovanja.