7. Jun 2023.

Ivan Janković: Momci

U pronicljivom tekstu “Momak u penziji” (Vreme, br. 1611) Teofil Pančić je duhovito i tačno pokazao ko se i šta krije iza naziva “momci”, koji ovdašnji mediji koriste kao stajaći atribut za pripadnike desničarskih grupa kada ove javno izvode svoje “akcije”, po pravilu skopčane s nasiljem ili bar pretnjom da će sila biti primenjena.

www.zurnal.info
Narodne patrole (screenshot)

Piše: Ivan Janković

... Kao neposredan povod za tekst su mu poslužili momci – čuvari murala Ratka Mladića; taj prividno neutralan naziv, “na samoj granici roditeljsko-pokroviteljske nežnosti”, treba da prikrije pravu prirodu njihove maligne delatnosti. Pančić prati upotrebu ovog naziva od devedesetih godina prošlog veka, nalazeći ga u novinskim izveštajima o poznatim kriminalcima – “taj i taj krimos ‘sa svojim momcima’”. Zatim uverljivo pokazuje da je momak – profesija, zanimanje poput mnogih drugih: oni se biju na utakmicama, obezbeđuju izvesne lokale, čuvaju izvesne murale i stručno se bave izvesnim ne baš legalnim delatnostima i od toga plaćaju račune. Dosledno i duhovito, Pančić na kraju predlaže da bi momke po isteku radnog veka trebalo penzionisati i zdravstveno i socijalno zbrinuti.

Svemu ovome se nema šta prigovoriti, ali bi se mogla predložiti i jedna mala dopuna. I naziv i zanimanje “momak” sežu mnogo dublje u prošlost, do samih početaka moderne srpske državnosti. Momci su lične sluge i telohranitelji Karađorđa, Miloša Obrenovića i drugih velikaša iz prve polovine 19. veka. Kao takvi, oni su državni službenici i pod tim nazivom se javljaju u državnom budžetu. Na primer, “momcima Gospodarevim [tj. Knjaz Miloševim]” je iz polugodišnjeg budžeta 1821. godine isplaćeno 14.112 groša i 20 para, a 1824. 13.620 groša.

Istoričar Radomir J. Popović objašnjava da su u Prvom ustanku momci bili uglavnom neženjeni mladići (bećari), oružani pratioci viđenijih vojvoda, koji su za svoju službu dobijali platu. Po potrebi, služili su i kao borci, kuriri ili radnici u domaćinstvu svog gospodara. Posle Drugog ustanka, Knjaz Miloš je u svom prvom “dvoru”, u Crnuću (bila je to skromna kuća, sa jednom velikom sobom i nekoliko pomoćnih zgrada) držao momke, među kojima je bio i Vučić – Toma Vučić Perišić. Ovaj je brzo napredovao i postao domostrojitelj, a Miloš mu je naredio da sebi nađe zamenu za momačku službu, opisujući prirodu posla ovako: “momci će me svlačiti i oblačiti, spavati kod mene i posluživati me”... (nastavak teksta na sajtu Novi magazin)

Sve vesti

AKTUELNO

Zoom link: https://us02web.zoom.us/j/86863549687 25.11.2023. - 25.11.2023.

Dragomir Olujić Oluja: DA LI JE ILI NIJE, KOLIKO I KAKO I ZAŠTO, U SFRJ BILO SLOBODE GOVORA?

Subota 25. novembar, 12h U okviru projekta TE(RIT)ORIJE ORVELIJANSKOG održaće se predavanje i konsultacije sa Dragomirom Olujićem Olujom, politologom, novinarom i dugogodišnjim političkim aktivistom u SFRJ. Razgovor će se voditi putem ovog Zoom linka: https://us02web.zoom.us/j/86863549687
Kulturni centar Rex 13.10.2023. - 13.10.2023.

GDE SU BILI ŠTA SU RADILI Gordana Novaković i Mark Brogan: Beograd-London-Beograd-London

Naši gosti u petak od 18-20h biće dvoje umetnika/putnika/namernika/rezidenta koji će sa publikom i međusobno podeliti utiske i iskustva odlazaka, boravaka, rada i povrataka u/iz Beograd/a i London/a. Ilustracija: Fugue, Art and Science Collaborative Project http://fugueart.com/
Kulturni centar Rex 4.9.2023. - 31.1.2024.

Projekat Re: TE(RIT)ORIJE ORVELIJANSKOG

Пројекат ТЕритОРИЈЕ ОРВЕЛИЈАНСКОГ бави се истраживањем и критичким преиспитивањем разних облика наслеђа Орвеловог романа „1984“, као и самог термина/појма „орвелијански“ у локалној и глобалној медијској, културно-уметничкој и теоријској сфери. Пројекат се одвија кроз низ активности које се базирају на теоријској припреми кроз широј публици прилагођена предавања, семинаре, стручне консултације и радионице. Учесници и сарадници пројекта прикупљају, истражују, критички и иновативно евалуирају и (ре)интерпретирају историјске и савремене уметничке, медијске и теоријске садржаје који се, оправдано или не, доводе у везу са појмом „орвеловског“. Циљ је унапређење и афирмацијa критичких знања и интересовања јавности и публике за пројектну тему и различите за њу везане проблеме: - наслеђе борбе за слободу говора, улоге и одговорности медија у условима историјских или савремених притисака, диктата, разнх облика ауторитаризама; - преиспитивање улоге уметности културе у успостављању и супротстављању „режима истине“; - представљање, интерпретација, критичко коришћење културног наслеђа Србије и Југославије из ове области („дисидентска“ и „државна“ култура и уметност, различите тенденције и схватања слободе медија); - критичко преиспитивање политичких култова, интерпретативних догми и културних стереотипа као ослонаца како историјских тако и актуелних идеолошких наратива