31. May 2023.

Dan bijelih traka: Komemoracija neizrecivog i zajednica kao lijek

Stradanje naših zajednica je istorija koja to još nije postala, kako je primijetila Mina Vidaković iz SENSE centra. Zato održavanje Dana bijelih traka u Prijedoru nije pitanje utvrđivanja činjenica, jer su one dostupne svakom ko želi da ih pronađe i razumije. Raštrkane su po sudovima, centrima za nestale, masovnim grobnicama, ličnim istorijama stradanja, ali su i dalje dostupne svakom razumnom tragaču za materijalnim i nematerijalnim dokazima da smo stradali. To je dan kada se okrećemo zajednici, svojim stradalim (svako ko je nedužno stradao trebalo bi da je „naš“), kada u nedostatku spomenika i dalje ostavljamo ruže i ponavljamo imena stradale djece...

https://dwp-balkan.org
https://radiogracanica.ba/dan-bijelih-traka-ubijeno-3-176-ljudi-od-toga-102-djece/

... Zato nas zanima ispravka nepravde koju svake godine u ovom gradu iznova činimo našoj djeci. Zbog koje nas nekolicina svake godine šeta i ostavlja ruže na trgu. Zbog koje svake godine moramo braniti naše časne namjere i želju da Prijedor dobije spomenik ubijenoj djeci. Naši ratovi (da, to su naši ratovi kao što su i djeca naša) nisu slučajno ubili stotinu dvoje djece u Prijedoru. Iako su ona imala tu nesreću da stradaju, ovi su ratovi ubili budućnost i mnoge druge prijedorske djece. Zato se godinama okupljamo u zajednici, ostavljamo ruže na trgu i ponavljamo njihova imena.

Piše: Zoran Vučkovac, član inicijative „Jer me se tiče“, suosnivač Banjalučkog socijalnog centra (BASOC), doktorand sociologije na Univerzitetu u Gisenu. Završava tezu o isprepletenoj istoriji rada u tranziciji i politika sjećanja u poraću u Bosni i Hercegovin

 

Ceo tekst možete pročitati na ovom linku

Sve vesti

AKTUELNO

Zoom link: https://us02web.zoom.us/j/86863549687 25.11.2023. - 25.11.2023.

Dragomir Olujić Oluja: DA LI JE ILI NIJE, KOLIKO I KAKO I ZAŠTO, U SFRJ BILO SLOBODE GOVORA?

Subota 25. novembar, 12h U okviru projekta TE(RIT)ORIJE ORVELIJANSKOG održaće se predavanje i konsultacije sa Dragomirom Olujićem Olujom, politologom, novinarom i dugogodišnjim političkim aktivistom u SFRJ. Razgovor će se voditi putem ovog Zoom linka: https://us02web.zoom.us/j/86863549687
Kulturni centar Rex 13.10.2023. - 13.10.2023.

GDE SU BILI ŠTA SU RADILI Gordana Novaković i Mark Brogan: Beograd-London-Beograd-London

Naši gosti u petak od 18-20h biće dvoje umetnika/putnika/namernika/rezidenta koji će sa publikom i međusobno podeliti utiske i iskustva odlazaka, boravaka, rada i povrataka u/iz Beograd/a i London/a. Ilustracija: Fugue, Art and Science Collaborative Project http://fugueart.com/
Kulturni centar Rex 4.9.2023. - 31.1.2024.

Projekat Re: TE(RIT)ORIJE ORVELIJANSKOG

Пројекат ТЕритОРИЈЕ ОРВЕЛИЈАНСКОГ бави се истраживањем и критичким преиспитивањем разних облика наслеђа Орвеловог романа „1984“, као и самог термина/појма „орвелијански“ у локалној и глобалној медијској, културно-уметничкој и теоријској сфери. Пројекат се одвија кроз низ активности које се базирају на теоријској припреми кроз широј публици прилагођена предавања, семинаре, стручне консултације и радионице. Учесници и сарадници пројекта прикупљају, истражују, критички и иновативно евалуирају и (ре)интерпретирају историјске и савремене уметничке, медијске и теоријске садржаје који се, оправдано или не, доводе у везу са појмом „орвеловског“. Циљ је унапређење и афирмацијa критичких знања и интересовања јавности и публике за пројектну тему и различите за њу везане проблеме: - наслеђе борбе за слободу говора, улоге и одговорности медија у условима историјских или савремених притисака, диктата, разнх облика ауторитаризама; - преиспитивање улоге уметности културе у успостављању и супротстављању „режима истине“; - представљање, интерпретација, критичко коришћење културног наслеђа Србије и Југославије из ове области („дисидентска“ и „државна“ култура и уметност, различите тенденције и схватања слободе медија); - критичко преиспитивање политичких култова, интерпретативних догми и културних стереотипа као ослонаца како историјских тако и актуелних идеолошких наратива