Autor: Dora Levačić
Studija je provedena na 25 jezika i 657.335 sudionika iz 39 zemalja, sa ciljem da se ispita veza lingvističkih asocijacija s implicitnim stavovima njihovih govornika. Jezici koji su ispitani su engleski, hindi, indonezijski, filipinski, malajski, nizozemski, turski, arapski, perzijski, norveški, švedski, korejski, finski, mandarinski, japanski, talijanski, hebrejski, portugalski, njemački, hrvatski, francuski, poljski, rumunjski i španjolski. Autori istraživanja su Molly Lewis i Gary Lupyan s Sveučilišta Carnegie Mellon u Pittsburghu.
Istraživači su krenuli od pretpostavke da jezik i izravno iskustvo predstavljaju dva glavna izvora informacija koje pridonose stvaranju rodnih stereotipa, zbog čega dvije osobe sličnih izravnih iskustava ali s različitim “lingvističkim iskustvom” mogu razviti različite stereotipe. Kako bi odredili stupanj rodne pristranosti pojedinog jezika, istraživači su putem strojnog učenja razvili modele za prepoznavanje riječi koje se pojavljuju uz pojmove “žena” i “muškarac” u svih 25 jezika.
U gotovo svim jezicima pronađene su snažne veze između riječi vezanih uz muškarce i riječi vezanih uz karijeru s jedne strane, i s druge strane vezu između riječi koje se pojavljuju uz žene s onima koje se pojavljuju uz obitelj. Međutim, intenzitet te povezanosti varirao je među različitim jezicima, pa su tako neki jezici manje, a neki više pristrani. Na ispitanicima je nakon toga proveden test implicitnih asocijacija, kako bi se u trećem koraku ispitala veza između pojedinog jezika i razinu rodnih predrasuda govornika tog jezika – konkretno, povezuju li ispitanici muškarce s pojmovima vezanima uz karijeru i novac, a žene uz dom i obitelj. Test je pokazao da govornici jezika s jačim rodnim stereotipima imaju i govornike sklonije pristranom razmišljanju o muškarcima i ženama.
U drugom dijelu istraživanja promatrani su strukturni aspekti jezika, poput postojanja rodno specifičnih naziva zanimanja. Istraživači su putem modela strojnog učenja ispitali pojmove vezane uz rodno obilježene nazive zanimanja i došli do zaključka da su govornici jezika koji imaju rodno obilježene nazive zanimanja (poput slavenskih jezika) skloniji rodnim stereotipima od govornika jezika koji ih nemaju.
Iako je nemoguće odvojiti jezik od šireg društvenog konteksta kao izolirani faktor stvaranja ili prenošenja predrasuda, pa tako i sami autori istraživanja ostavljaju mogućnost da su promatrane predrasude samo odraz šireg društvenog konteksta, rezultati ovog istraživanja nastavljaju se na druga istraživanja i eksperimente koji su pokazali da postoji određena kauzalnost između jezika i stavova. Na primjer, neka eksperimentalna istraživanja pokazuju da korištenje rodno (ne)obilježenih naziva zanimanja utječe na rodne predrasude, kao i da isti ispitanici iskazuju intenzivnije seksističke stavove kada se istraživanje provodi na jeziku koji ima gramatički rod (npr. španjolski, francuski, slavenski jezici), nego kada se istraživanje provodi na jeziku koji nema gramatički rod (npr. engleski), i slično.
U praksi, rezultati takvih istraživanja govore u prilog korištenju rodno pravednog jezika (eng. gender fair language) kao jednog načina smanjenja rodnih stereotipa i seksizma – na primjer, u oglasima za posao, školskim udžbenicima, literaturi za djecu i općenito bilo kojoj vrsti službenih tekstova. Dvije strategije rodno pravednog jezika su neutralizacija, odnosno pretvaranje muških oblika imenica u rodno neobilježene, i feminizacija odnosno korištenje i stvaranje ženskih oblika riječi koje se tradicionalno upotrebljavaju samo u muškom rodu i dokazano utječu na percepciju tog pojma kao muškog. Međutim, poseban problem predstavljaju neki jezici, a među njima i slavenski, u kojima feminizacija imenica može imati i neželjene učinke jer one u tim jezicima nose konotacije koje dodatno produbljuju rodnu diskriminaciju.
Izvor: bilten.org