INTO THE CRACKS / KROZ PUKOTINE (LJUDSKIH PRAVA)

Kulturni centar REX, Obilićev venac 2 | 10.10.2022. - 10.10.2022.
Organizacija
Govorni programi
Ponedeljak, 10. oktobar od 18h ~~~ Nakon duže pauze u javnim programima, usled već treće selidbe u tri godine, Kulturni centar Rex poziva na događaj u novom prostoru na Obilićevom vencu 2 (bivša zgrada Tanjuga).

Transnacionalni umetnički projekat INTO THE CRACKS / KROZ PUKOTINE (LJUDSKIH PRAVA) ponuđen je tokom leta Kulturnom centru Rex radi podrške realizaciji projekta u Beogradu. U osnovici ovog projekta, dvoje umetnika pešače od Beča do Istanbula, čitajući i razgovarajući o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima. Istražuju njene stvarne mogućnosti, moći i... pukotine, koje protokom vremena dovode u pitanje opšte principe, formulacije, efikasnost i relevantnost ukupnog diskursa Deklaracije i pojedinačnih prava. Na ruti od 2500 km Karina Ridl i Diter Kovačič se susreću sa takvim pitanjima u različitim okruženjima, kontekstima, kompleksnim i nepredviđenim situacijama. Možete se informisati o dosadašnjem toku projekta na sajtu Home - into the cracks Walking 2500 km with the Human Rights. Proteklo je 74 godine nakon proglašenja Deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih nacija a upravo njena univerzalnost je i dalje inspirativna i izazovna za potvrđivanja, reartikulacije i regeneracije svojih značenja, svojih vrednosti, normi i ciljeva.

Ponuda za ugošćenje/’hostovanje’ projekta stigla je tokom realizacije debata „Re/generacija REX“ posvećenih rekapitulaciji, prevrednovanju i reafirmaciji nekih dosadašnjih praksi Kulturnog centra Rex, posebno onih inovativnih i društveno angažovanih koje su karakterisale brojne produkcije centra i njegovih raznovrsnih saradnica/ka i partnera/ki. Cilj projekta „Re/generacija REX“ je prenošenje stečenog znanja i iskustva na mlađe generacije kroz razgovore aktera/ki prošlih i sadašnjih aktivističkih i umetničkih praksi, koji se snimaju i objavljuju u vidu podkasta. Važno je istaći da je Rex godinama delovao uz značajnu podršku fondova i programa vezanih za teoriju, politiku i praksu ljudskih prava. Mnogi od realizovanih projekata istraživali su lokalne, regionalne i globalne teme ljudskih prava na različite načine i uz različite stvaralačke i aktivističke pristupe (na kraju ovog teksta su linkovi za stranice Rexovog sajta sa nekoliko takvih primera.) Na ovu debatu pozvali smo Vahidu Ramujkić, Dušana Maljkovića, Mariju Perković, Vinsenta Angerera i Anu Ostojić, aktivistkinje i aktiviste čije su prigodne biografije priložene na kraju najave.

U ponedeljak, 10. oktobra, od 18h do 21h, okupljamo učesnice i učesnike ova dva projekta u situaciji zajedničkog razmišljanja, razgovora i analize. Bavićemo se istorijatom, slojevitošću, pukotinama i budućnošću teorije i prakse ljudskih prava. Razgovaraćemo, razmišljati i razmenjivati stavove, iskustva i ideje na 3 jezika - engleskom, nemačkom i srpskom (to jest BCHS) – na kojima ćemo i čitati delove Deklaracije. Tako ćemo istraživati ovo tematsko polje u tri manje ili više različita kulturološka i politička okvira, pružajući priliku za komentarisanje, prevođenje, razumevanje, shvatanje i neshvatanje njegovih značenja, zvučenja i odjeka.

Ova „vavilonska“ postavka biće organizovana i snimljena u 3 neformalne grupe u istoj prostoriji: pretežno nemačko, pretežno srpsko i pretežno englesko-govorećoj. U svakoj grupi će se prevoditi i na jezik i sa jezika grupe a debata će se odvijati i menjati na osnovu kako teksta Deklaracije, tako i toka komunikacije, pitanja i problema oko prevoda, raznih mogućih dilema, saglasja ili nesporazuma. Svaka grupa opremljena je mikrofonom za dokumentaciju čime će se dobiti tri verzije podkasta iste debate, kao i pretakanje pojedinačnih diskusija u opšti plenum.

Kategorije grupa će biti fluidne, barem od određene tačke nadalje, tako da će svako moći da odluči kojoj grupi želi da se pridruži. Kako se „pukotine“ budu istovremeno istraživale i raspravljale u tri relativno različite lingvističke, političke i kulturne sfere, perspektive će postajati fleksibilnije a mešanje jezičko-etničkih kategorija i granica nudiće nove mogućnosti i sredstva komunikacije i razmene za učesnike.

Pozivamo vas da budete deo ovog eksperimentalnog događaja koji će procesno biti prilagođen i otvoren za reagovanje na impulse svojih učesnika i učesnica.

Neki primeri projekata KC Rex iz oblasti ljudskih prava:

Misli o drugima misli o sebi,

Slike tranzicije,

Kvir Beograd festival,

Čovek na putu,

Uslovi rada u kulturi,

Vruć krompir – šta je socijalni problem u Zemun Polju

//

Kratki CVi pozvanih učesnica i učesnika

Vahida Ramujkić je umetnica i aktivistkinja. Od 2017. godine aktivna je u volonterskoj organizaciji NoNameKitchen (Kuhinja bez imena), koja pruža osnovnu podršku izbeglicama zatočenim u Srbiji na svom putu ka zapadnoj Evropi. Od 2018. je odgovorna za ogranak  Kuhinje bez imena u Srbiji gde pruža administrativnu i pravnu podršku internacionalnim volonterima koji pomažu izbeglicama na graničnom žarištu u Šidu, a od 2021. u Majdanu (Subotica). Tokom 2018. i 2019. godine kao deo Minipogon kolektiva vodila je radionicu u Izbegličkom centru Krnjača, smeštenom na periferiji Beograda, omogućavajući korisnicima kampa veštine i alate za popravke i proizvodnju predmeta dizajniranih za tržište, na taj način unapređujući međusobnu informisanost, osnovne egzistencijalne uslove, ekonomsko osnaživanje kroz zajedničke, kolaborativne aktivnosti i razmene.

Dušan Maljković, kvir aktivista, pisac, prevodilac i doktorant na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Fokus njegovog istraživanja je filozofija psihoanalize i kvir teorija.

Marija Perković

Završila obaveznu osnovnu školu 1985. godine, i još se nešto školovala, učeći od mrtvih i od živih ljudi, i onda se od 1991. godine upisala na antiratne demonstracije. Od 1999. godine obrela se u novinarstvu silom prilika, kao - freelancer, što je osoba bez radnih prava. Piskarala za agneciju  BETU, Blic, Privredni pregled, Nezavisni građanski vojvođanski list, zelenu Vojvodinu, novosadski Dnevnik, radio Novi Sad, Radio 021 i Radio b92, ANEM...  Tako, bez radnih prava, dobila novinarsku nagradu  Novosadske novinarske škole i grada Novog Sada 2002. godine. Nešto kritičkih tekstova  sužavalo je prostor za angažman, prelazak medija u "entertainment",  predvođenje štrajka u lokalnoj TV stanici "Bačka" (Vrbas), kao i  dve političke akcije koje su okončane privođenjem  i optužbama za "remećenje javnog reda i mira" (neuspešno tajno pisanje grafita "fabrike radnicima" i uspešno javno gađanje bilobrda ratnog zločinca Vojislava Šešelja), završili su moju novinarsku karijeru negde 2008. godine. Od tada  je inteziviran angažman  u civilnom društvu, pre svega unutar Mreže Žene u crnom (Beograd), sa još jednim privođenjem tokom akcije odbrane radničkih baraka upokojene socijalističke firme na Novom Beogradu. Od 2018. godine opet na crnom tržištu, kao nekvalifikovana radna snaga. Živi u Beočinu.

Vinsent Angerer

Završio obaveznu osnovnu školu 2015. godine, u jesen iste godine je upisao filozofiju. Tokom studija učestvovao je u raznim političkim projektima pa se 2018. učlanio u austrijsku sekciju IMT-a (Internacionalna marksistička tendencija). U okviru političkog interesovanja je putovao i u Južnu Ameriku gde se bavio istorijom antikolonijalnih revolucija kao i savremenom istorijom levice. Što se filozofije tiče njegova najvažnija polja interesa su dijalektika, Marksizam i odnos dijalektičkog materijalizma prema nauci. Bavio se pitanjem dijalektike prirode kod Engelsa i pitanjem dijalektike i formalne logike, u tom okviru je upisao i matematiku. Pored Južne Amerike, i zemlje Balkana zauzimaju važno mesto u njegovom političkom i akademskom angažovanju. Zbog toga je nakon završetka filozofije upisao Master južnoevropskih studija u Gracu. Istraživački fokus stavlja na pitanje organizacije radničke klase kao i na razne oblike klasne borbe u savremenoj istoriji zemalja bivše Jugoslavije i Turske. Trenutno živi i studira u Beogradu gde je aktivan član Crvenih, jugoslovenske sekcije IMT-a.

Ana Ostojić je studentkinja završne godine Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, na Katedri za andragogiju. Od 2018. Učestvuje u programima grupe 484 usmerenim na upotrebu umetnosti i kulture kao edukativnih sredstava za promociju kulturnih različitosti.

SNIMAK DEBATE

Monday, 10th of October from 6pm ~~~ After a long break in public programs, due to the third move in three years, Cultural Center Rex invites you to an event in the new space at Obilićev venac 2 (former Tanjug building).

The transnational art project INTO THE CRACKS got into contact with cultural centre REX with the invitation to host an event in Belgrade.

As core of this project, two artists walk on foot from Vienna to Istanbul, reading and discussing the Universal Declaration of Human Rights. They explore its actual capacities, powers and ... cracks. And question the general discourse around it, its wording, its efficiency and proficiency in passage of time. On the route of 2500km they encounter the topic in a variety of situations, contexts, constellations and contingencies. 74 years after the Declaration of Human Rights by the United Nations it is its universality that is still challenging and can give an impulse for reassurances, rearticulations and regenerations of its meanings, values, norms and goals...

The offer to REX coincided with the realization of the project „Re/generation REX“ dedicated to the revisiting, reevaluating and reaffirming of some past practices of Cultural Center REX, especially those innovative and socially engaged that characterized a number of productions of REX and its numerous collaborators and partners. In fact REX for years worked with substantial support through Human-Rights-related funds and policies. Many of the realized projects explored the local, regional and global Human Rights discourse, policy and politics in a variety of ways and approaches (some examples are available on the links above). The overall goal of the project is to transfer the accumulated knowledge and experience to the younger generations in the form of a podcast.

On Monday October 10th, from 18h to 21h, we bring these two projects and their participants together in a situation of thinking, talking and analyzing: We address the layers, histories, cracks and futures of Human Rights discourses and practices. We work and exchange in 3 languages - English, German and Serbian (BCHS) - and read the Declaration together. We thus explore the field in three different linguistic, cultural and political framings, providing the opportunity to comment, translate, to understand and misunderstand its meanings, sounds and echoes. 

This „Babylonian“setting will be organized and recorded in 3 corners: a German, a Serbian and an English one. The debate will switch constantly between talking, discussing and translating in these small groups - each equipped with a microphone for documentation - and the opening of the discussion to the plenum. The language-corner-categories will be fluid, at least from a certain point onwards, so that anybody can decide which corner s*he wants to join.

As the „cracks“ are simultaneously explored and discussed in three different linguistic, political and cultural spheres, perspectives become more flexible and the mixing up those ethnicity-categories and boarders offers new possibilities and capacities for all participants. 

We invite you to get part of this experimental event that will be strongly processual and open to react on impulses of its participants.

//

Short CVs of the invited participants

Vahida Ramujkić is an artist and activist. Since 2017 she is actively engaged in volunteering organization NoNameKitchen, which provides basic support to the refugees detained in Serbia on their way to western Europe. Since 2018 she is responsible for the Serbian brunch of the NoNameKitchen (Kuhinja bez imena) providing admin and legal support to the international volunteers aiding refugees on border hotspot in Šid, and since 2021 in Majdan (Subotica). In 2018 and 2019 as part of Minipogon collective she was running a workshop in the Refugee detention centre Krnjača, placed in Belgrade outskirts providing skills and tools to the camp inmates for repairing and producing marketable designed objects, thus contributing to the improved information, basic livelihood and economic empowerment through collaborative engaging activities and exchange.

Dušan Maljković is a queer activist, translator, writer and Ph.D. candidate at the University of Belgrade, focusing on the philosophy of psychoanalysis and queer theory.

Marija Perković

She finished elementary school in 1985, and got some more education, learning from both dead and living people, and then from 1991 she enrolled in anti-war demonstrations. Since 1999, she has worked in journalism by necessity, as a freelancer, that is as a person without work rights. She wrote for the BETA news agency, a number of daily and weekly newspapers like Blic, Privredni pregled, Nezavisni građanski vojvođanski list, Green Vojvodina, Dnevnik, radio stations like Radio Novi Sad, Radio 021 and Radio b92, and the network of electronic media ANEM... Thus, without working rights, she received a journalistic award from the Novi Sad School of Journalism and the City of Novi Sad in 2002. Some critical texts narrowed the space for engagement, while the transition of the media to "entertainment", the leading of a strike in the local TV station "Bačka" (Vrbas), as well as two political actions that ended with arrests and accusations of "disturbance of public order and peace" (unsuccessfully secretly writing graffiti "factory to workers" and successful public shooting of war criminal Vojislav Šešelj's billboard advertisement), ended my journalistic career sometime in 2008. Since then, involvement in civil society has been intensified, primarily within the Women in Black Network (Belgrade), with another arrest during the action to defend the workers' barracks of the liquidated socialist company in New Belgrade. Since 2018, again on the black market, as unskilled labor. She lives in Beočin.

Vincent Angerer

He finished his compulsory elementary school in 2015, and enrolled in philosophy in the fall of the same year. During his BA studies he became a member of the Austrian section of the IMT (International Marxist Tendency). As part of his political interests, he traveled to South America, where he studied the history of anti-colonial revolutions as well as the contemporary history of the left. As far as philosophy is concerned, his main fields of interest are dialectics, Marxism, and the relationship between dialectical materialism and science. Engels' works on the dialectics of nature, as well as the issue of dialectics and formal logic, are of particular interest to him. It is in this context that he also enrolled in mathematics. Besides South America, the countries of the Balkans occupy an important place in his political and academic engagement. That is why, after completing philosophy, he enrolled in a Master's program in South European Studies at the University of Graz. His research focuses on the question of the organization of the working class as well as on various forms of class struggle in the modern history of the former Yugoslavia and Turkey. He currently lives and studies in Belgrade, where he is an active member of the Yugoslav section of the IMT.

Ana Ostojić is a final year student at the Faculty of Philosophy at the University of Belgrade, department of andragogy. Since 2018, she has been participating in Group 484’s programs focused on using art and culture as educational tools to promote cultural diversity.