Tiho i nezapaženo u medijima i na nevladinoj sceni u Hrvatskoj prošla je 30. godišnjica prisilne evakuacije srpskih sela Požeštine. Točno u podne 29. oktobra 1991. pripadnici civilne zaštite i policije počeli su provoditi naredbu o evakuaciji svih mještana iz 26 sela s isključivo ili pretežno srpskim stanovništvom, smještenih u Požeškoj kotlini. Naredbu je dan ranije donio Krizni štab općine Slavonska Požega, a potpisao ju je šef štaba Anto Bagarić. Krizni štab je naredbu opravdao "zaštitom života mještana tih sela" i omogućavanjem "uspješnije odbrane od četničkih terorističkih snaga i jedinica JA".
Većina od ukupno 2.120 osoba, koliko ih je po popisu živjelo u tim selima, odazvala se naredbi i napustila svoje kuće. Neki su otišli prvo u hrvatska sela koja nisu bila obuhvaćena naredbom o evakuaciji i koja su određena kao zone okupljanja, a onda u BiH, dok je dio mještana utočište našao u selima koja su odbila naredbu o evakuaciji. Odmah po odlasku Srba u napuštenim selima sistematski je spaljeno i minirano oko 600 kuća kako bi se prikrili tragovi pljačke i kako se nitko ne bi vratio. Javnosti se tvrdilo da su sela opljačkali i spalili sami Srbi prilikom povlačenja.
U zoru 10. decembra 1991. jedinice 121. i 123. brigade HV-a napale su Čečavac, Čečavački Vučjak, Šnjegavić, Jeminovac i Ruševac, čiji mještani su odbili naređenje o evakuaciji i u koja se sklonio dio izbjeglih. Sela su pala bez borbe, a stanovništvo se povuklo prema BiH. Tom prilikom je, prema procjenama NVO-a, pobijeno najmanje 42 civila, starijih ljudi i žena. U decembru 2000. iz masovne grobnice u Šnjegaviću ekshumirani su posmrtni ostaci 13 osoba, a većina žrtava vodi se kao nestala. Za etničko čišćenje 26 sela Požeške kotline, od kojih su 23 potpuno uništena, po pisanoj naredbi državnog organa, prvoj i jedinoj u Evropi poslije Drugog svjetskog rata, još nitko nije procesuiran ni pred međunarodnim ni pred domaćim sudovima – zločini su još uvijek u fazi istrage.
A ni državne vlasti nisu se iskazale u odavanju počasti žrtvama krvave jeseni 1991. Pred krstom u selu Jeminovac počast žrtvama je krajem 2012. godine odao samo predsjednik Ivo Josipović, koji je zbog ravnoteže istog dana odao i počast poginulim hrvatskim vojnicima, ali ne i srpskim civilima u Kusonjama kod Pakraca.
